novembar
Nastavlja se berba proljetnih kultura i sjetva ozime pšenice, posebno sorata koji tolerišu kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tokom zime i akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeću godinu posebno u slučaju suše.
Pojedine vrste hrane utječu na budući okus mesa i masti, pa o tome treba voditi računa. Hladni dani ne dopuštaju da stoka izlazi, već se treba brinuti za povoljnu toplinu.
U VOĆNJAKU se obrađuje tlo, gnoji se, sade se mlade voćke i provodi zaštita od niskih temperatura i zečeva.
Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK-gnojivima, nakon čega se duboko kopa i ore. Pregledava se ventilacija na trapovima i spremištima. Sprema se povrće za dugotrajno čuvanje. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se: bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, a sadi se: bijeli luk, luk-crveni. Sjetva paradjza za proizvodnju u plasteniku i stakleniku.
U bašti se zaštićuju od zime lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštićuju se od niskih temperatura.
Provjeriti miris i temperaturu pšenice i kukuruza. Ako su osjeti neugodan mirisi, potražiti kukce (žiške ili moljce). Lopatanjem, pri otovrenom prozoru (suhi zrak!), ohladiti žito. Pri pojavi kukaca upotrijebiti odgovarajući insekticid.
Na obrađivanim poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih ostataka (ševarika, slama, lišće šećerne repe), pa se prije zaoravanja preporučuje dodati 150 - 200 kg/ha UREE ili 200 - 250 l/ha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj će se način izbjegnuti tzv. azotna depresija u tlu, ali se ta količina azota ne računa u gnojidbu iduće kulture