septemar

U skladu s prilikama dovršava se zimsko oranje, uz gnojidbu stajskim gnojivima. Ranije sijane ozime pšenice, ječma i raži koje su razvile više od 4 lista ili su izbusale potrebno je prihraniti, a na vodom ugroženim površinama vodu ispustiti.
Decembar je mjesec zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja proizvodnje i radova u sljedećoj godini te priprema mehanizacije za prezimljenje, nabave sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstva i rezervnih dijelova za iduću sjetvu. Vlastito stručno uzdizanje proizvođači mogu postići praćenjem stručne literature i posjećivanjem stručnih predavanja.

S obzirom na hladnoću stoka mora biti u toplim štalama, održavati higijenu, a posebno paziti na ishranu. Kad vrijeme dopušta, štale se dobro prozrače, obroci se daju redovno u tačno određeno vrijeme, u određenoj količini i kvaliteti. Perad i nesilice držati na toplom, dobro hraniti i produzavati dan umjetnim svjetlom.

U VOĆNJAKU se voćke posađene ujesen nagrnu zemljom kako se korijenje ne bi smrznulo. Obavlja se prihranjivanje i uređuju se krošnje. Postavlja se kućica i hrana za ptice.

Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima. Provodi se duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama. Prikuplja se svježi bioenergetski materijal i čuva do doba upotrebe. Popravlja se ili kupuje dotrajali alat ii sitni inventar. Sije se: bob-mahunar i grašak. Pikiranje paradajza u plasteniku. Sije se: rani kupus i rani kelj u zaštićeni prostor.

U VRTU se alat čisti i sprema. Nezasađene površine na koje se sadi u februaru pokrivaju se lišćem, travom ili kompostom.

Ohladiti zrnatu robu na što nižu temperaturu lopatanjem i zračenjem kad je suhi zrak.

Nastavlja se berba proljetnih kultura i sjetva ozime pšenice, posebno sorata koji tolerišu kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tokom zime i akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeću godinu posebno u slučaju suše.

Pojedine vrste hrane utječu na budući okus mesa i masti, pa o tome treba voditi računa. Hladni dani ne dopuštaju da stoka izlazi, već se treba brinuti za povoljnu toplinu.

U VOĆNJAKU se obrađuje tlo, gnoji se, sade se mlade voćke i provodi zaštita od niskih temperatura i zečeva.

Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK-gnojivima, nakon čega se duboko kopa i ore. Pregledava se ventilacija na trapovima i spremištima. Sprema se povrće za dugotrajno čuvanje. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se: bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, a sadi se: bijeli luk, luk-crveni. Sjetva paradjza za proizvodnju u plasteniku i stakleniku.
U bašti se zaštićuju od zime lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštićuju se od niskih temperatura.

Provjeriti miris i temperaturu pšenice i kukuruza. Ako su osjeti neugodan mirisi, potražiti kukce (žiške ili moljce). Lopatanjem, pri otovrenom prozoru (suhi zrak!), ohladiti žito. Pri pojavi kukaca upotrijebiti odgovarajući insekticid.

Na obrađivanim poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih ostataka (ševarika, slama, lišće šećerne repe), pa se prije zaoravanja preporučuje dodati 150 - 200 kg/ha UREE ili 200 - 250 l/ha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj će se način izbjegnuti tzv. azotna depresija u tlu, ali se ta količina azota ne računa u gnojidbu iduće kulture

Slobodne površine nakon krompira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. U oktobru se obavlja najveći dio poslova u godini, jer se preoravaju najveće površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i otpimalni rok za veći dio sorata, što je ovisno o područjima.

Sve je manje mogućnsti ispaše i zelene hrane, pa stoka počinje trošiti što je spremljeno za zimu. Hrane sad ima u izobilju pa stoka određena za tov dobro napreduje. Ovaj mjesec treba da pronesu kokice koje su se izlegle u proljeće. Sve koje nisu pronijele sa 5 - 6 mjeseci, treba odvojitii iz jata.

U VOĆNJAKU se sade nove voćke, obavlja se prihranjivanje. Stari i zapušteni voćnjaci se uređuju.

Razbacuje se stajsko gnojivo i rasipa mineralno gnojivo, te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog roka. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijal. Skladišti se i konzervira povrće za dugotrajnu zimu. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja mrkva, peršin i špinat. Sadi se: bijeli luk, luk cveni, salata, radič, artičoka, luk srebrenac, kelj Advent Bonner.

Sve slobodne površine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje, posađeno u proljeće lagano se oreže.

Spremiti suhi kukuruz u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.

U podignutim vinogradima i voćnjacima obavlja se osnovna gnojidba tla sa NPK 5-20-30 S, NPK 7-14--21 S ili NPK 7-20-30.
U skladu s hemijskom analizom tla (ako je napravljena) obavlja se meliorativna gnojidba, a po potrebi kalcizacija i humifikacija tla prije sadnje trajnih nasada. Za njih fosfor i kalij treba dati na zalihu barem za 8 -10 godina, jer je gnojidba svih idućih godina u plićem sloju i skuplja te manje učinkovita.
Nakon berbe nasadi jabuke se mogu poprskati 5%-tnom otopinom UREE kako bi izvršili defolijaciju.

Nastavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerke, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Krajnji rok za sjetvu ovih kultura je prva dekada septembra. U drugoj dekadi septembra sije se ozima grahorica i ozimi grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a potkraj septembra sije se ozima pšenica ili ozimi ječam. U drugoj polovici septembra započinje jesensko-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu (ne ranije zbog zakorovljenja u jesen i posebno u rano proljeće) jer bi se u proljeće moralo ponovno orati. Beru se rani hibiridi kukuruza, sirka, suncokreta, soje, vadi se krompir i šećerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime pšenice, ozimog ječma, ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura.

Stoka se polako privikava na prijelaz sa zelene na suhu krmu i nastavlja s tovom. S obzirom na velike količine otpada u ratarstvu (ševarika,lišće šećerne repe i si.) treba misliti kako ih iskoristiti u štali za hranu ili prostirku.

U VOĆNJAKU je berba u prvom planu. Provodi se jesenska obrada tla, kopaju se rupe za jesensku ili proljetnu sadnju. Voćke je dobro okopati.

Zalijeva se prema potrebi. Zaštita povrća od nametnika provodi se prema potrebi. Prekopava se tlo za sadnju novih kultura. Sije se: mrkva, peršin, radič, salata, špinat, matovilac. Sadi se: bijeli luk, salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac, kozjak, ljutika.

U VRTU se sade lukovice cvijeća koje cvate potkraj zime i početkom proljeća. Sadi se dvogodišnje cvijeće. Crnogorično drveće valja zaliti.

Ako se čuva samo kukuruz, odvojiti u posebnu prostoriju stare zalihe. U prostoriju za novi kukuruz iako je svježe obojena prskati zidove insekticidom (malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja.

Vrijeme je intenzivne obrade tla na veću dubinu, bilo za sjetvu ozimih usjeva ili za sjetvu proljetnih kultura. Pravi je trenutak rasipanja i zaoravanja ukupnih količina stajskoga gnojiva koje posjeduje gazdinstvo. Sa stajnjakom treba zaorati i NPK gnojiva namijenjena osnovnoj gnojidbi. Koristimo gnojiva NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-20-30 S, NPK 10-30-20 ili NPK 6-18-36, ovisno o tipu tla i kulturi za koju se obavlja gnojidba.. Naknadno unošenje istih gnojiva prije sjetve daje znatno lošije učinke, jer se smanjuje aktivacija azota iz organske tvari tla, a fosfora i kalija iz pričuve. Za pšenicu treba zaorati 300 - 500 kg/ha NPK 8-26--26 ili NPK 10-30-20. Predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREE ili 100 - 200 l/ha UAN-a. Za povrće koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S, ili NPK 7-14-21 S. U voćnjacima, prije berbe jabuka i krušaka, obavlja se posljednje prskanje Fitofertom radi boljeg čuvanja plodova, odnosno bolje skladišne sposobnosti

Vrijeme je intenzivne obrade tla na veću dubinu, bilo za sjetvu ozimih usjeva ili za sjetvu proljetnih kultura. Pravi je trenutak rasipanja i zaoravanja ukupnih količina stajskoga gnojiva koje posjeduje gazdinstvo. Sa stajnjakom treba zaorati i NPK gnojiva namijenjena osnovnoj gnojidbi. Koristimo gnojiva NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-20-30 S, NPK 10-30-20 ili NPK 6-18-36, ovisno o tipu tla i kulturi za koju se obavlja gnojidba.. Naknadno unošenje istih gnojiva prije sjetve daje znatno lošije učinke, jer se smanjuje aktivacija azota iz organske tvari tla, a fosfora i kalija iz pričuve. Za pšenicu treba zaorati 300 - 500 kg/ha NPK 8-26--26 ili NPK 10-30-20. Predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREE ili 100 - 200 l/ha UAN-a. Za povrće koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S, ili NPK 7-14-21 S. U voćnjacima, prije berbe jabuka i krušaka, obavlja se posljednje prskanje Fitofertom radi boljeg čuvanja plodova, odnosno bolje skladišne sposobnosti

Odabiru se grla koja će se ostaviti za rasplod i dalji uzgoj, a ostala se tove i prodaju. Stoka koja je bila na ispaši dohranjuje se prekrupom od ječma, kukuruza ili zobi u željenim količinama. Perad za jesensku prodaju tovimo i pripremamo za prodaju.

U VOĆNJAKU se beru ljetne vrste voća. Provodi se zelena rezidba. Obavljaju se kalemljenje na spavajući pup. Ukoliko nema kiše, voćke se zalijevaju.

Pojačan je napad nametnika i potrebna je redovita zaštita. Sve više se tlo suši i sve više treba povrće zalijevati. Prekopava se tlo poslije berbe kultura. Sije se: blitva, mrkva, peršin, grah-mahunar, salata radič, endivija, špinat, poriluk, luk srebrenac, matovilac, kineski kupus. Sadi se: karfiol, kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, salata, radič, endivija, raštika, korabica, poriluk, ljutika.

U VRTU se reže crnogorična živica. Crnogorično drveće se sadi i presađuje. Ocvale trajnice razmnožavaju se dijeljenjem. Zimsko cvijeće sadi se na otvoreno.

Prebaciti žito lopatama da se ohladi i prozrači. Ukloniti nepoželjne primjese. Pripremiti skladište za kukuruz ili omogućiti razdvajanje pšenice od kukuruza.

Prije gnojidbe za jesenske kulture preporučuje se uzeti uzorke tla za hemijske analize, posebice ako se namjeravaju podizati trajni nasadi - voćnjaci i vinogradi. Za meliorativnu gnojidbu treba koristiti NPK 5-20--30 S, NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 6-18-36 ili NPK 10-30-20.
Sjetvu uljane repice treba obaviti u posljednjoj dekadi augusta, ili u prvoj dekadi rujna, ovisno o vlažnosti tla. Prije sjetve uljane repice treba zaorati 300 - 400 kg/ha NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-30-20, a zatanjirati 150 kg/ha UREE.

Žetvu treba obaviti u što kraćem roku zbog količine roda i mogučih kišnih perioda kako trud ne bi bio uzalud. Obrada, gnojidba i uređenje tla obavlja se "dok je još kombajn na njivi", radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom.
U isto vrijeme siju se postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, stočna repa .
Juli je mjesec izvođenja radova na kanalskoj i putnoj mreži, popravci drenaže, ravnanja, podrivanja, krčenja, kalcizacije, i drugih hidrotehničkih i agromelioracijskih zahvata na uređenju tla na oslobođenim površinama. Nakon žetve uzimaju se uzorci tla za hemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice.

Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.

U VOĆNJAKU se beru ljetne vrste voća. Provodi se malčiranje. Neke voćne vrste mogu se okulirati. I dalje se provodi zelena rezidba.

Povrće je "žedno", treba ga sve više zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Povrće se zaštićuje prema stanju i napadima nametnika. Prekopava se tlo nakon obranih kultura. Okopava se, plijevi i prihranjuje povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se: cvekla, grah-mahunar, mrkva, peršin, kupus, kelj, karfiol, salata, radič, endivija, poriluk, podzemna koraba, rotkva, korabica, a sadi se: kelj, kupus, kelj pupčar, karfiol, brokula, salata, korabica, radič, poriluk.

U VRTU je najvažniji posao razbijanje pokorice tla. Ruže se gnoje i okuliraju. Lukovičasto bilje je sazrelo, pa se lukovice vade iz zemlje.

Suho žito spremiti u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.

Odmah nakon žetve ozimih usjeva strnište pognojite sa 100 - 150 kg/ha UREE ili 100 - 120 l/ha UAN-a i plitko unesite u tlo radi razgradnje slame. Nakon toga na tim površinama može se obaviti sjetva postrnih usjeva. Prilikom same sjetve najčešće se koriste NPK formulacije s odnosom hranjiva 1:1:1, a to su NPK 15--15-15 ili NPK 13-10-12.
Povrtnjake, vinograde i voćnjake i dalje prihranjujemo Fitofertom.
Travnjake i sportske terene prihranjujemo Flortis gnojivom, a grmlje, živice i ukrasno bilje SUBSTRALOVIM gnojivom namijenjene navedenim vrstama.
Cvjetnjake i na okućnicama prihranjujemo Fitofertom za cvijeće i ukrasno bilje, Substralom za pelargonije, surfinije i ostale cvjetnice.

Nastavlja se međuredna kultivacija kukuruza, krompira, suncokreta, soje i drugih okopavina koji nisu do tada prihranjene ili su iz bilo kojeg razloga u slabijoj kondiciji.
Sredinom juna obavljamo glavnu i naknadnu sjetvu heljde na slobodnim ili naknadno oslobođenim površinama košnjom krmnog bilja. Vrlo uspješno mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200 i 300, zatim sirka i drugih kultura kraće vegetacije, kao krompira i graha.
U prvoj dekadi juna obavlja se košnja grahorice, crvene djeteline i već drugi otkos lucerke za sijeno uz kraće zadržavanje u otkosima zbog manjeg gubitka lišnja i kvalitete općenito. Početak juna najpogodniji je gotovo u svim našim krajevima za košnju livada, jer je trava u cvatnji, a tada se dobije i najkvalitetnije sijeno. U drugoj i trećoj dekadi obavlja se žetva ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice te prva postrna sjetva kukuruza, krompira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno ili silažu, kao i postrna sjetva (kultura za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu). Obavlja se priprema za žetvu raži, jarog ječma, jare pšenice, jare zobi.

U ovom mjesecu pune se staje podmlatkom, kojem treba osigurati dovoljno kvalitetne i raznovrsne hrane. Paše i zelene hrana osnova su hranidbe uz dodatak odgovarajućih minerala i vitamina. Štale treba održavati hladnim i što je više moguće uništavati muhe koje uznemiravaju stoku.

U VOĆNJAKU se obavlja zaštita voćaka. Ne tretiraju se voćke čiji se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i počinje berba ranih sorti.

Provodi se priprema za sjetvu i sadnju povrća, zaštita paradajza, krompira, cvenog luka, bijelog luka, mahune, ali i protiv drugih nametnika ako se jave na povrću. Plijeve se korovi, sve više treba zalijevati povrće. Prekopava se tlo nakon berbe. Sije se: cvekla, grah mahunar, mrkva, kupus, kelj, kelj pupčar, karfiol, salata, radić, raštika, brokula, peršin, podzemna koraba, rotkva, korabica, poriluk, endivija. Sadi se: karfiol, brokula, kupus, kelj, kelj pupčar, paprika, patlidžan, korabica kasna, salata, poriluk.

U VRTU se provodi zaštita protiv korova i raznih štetnika kemijskim sredstvima ili mehaničkim postupcima.

Prskati površine insekticidom (malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja novog žita. Stare zalihe proizvoda koje nisu potrošene smjestiti u posebnu prostoriju.

Vrijeme je intenzivnog razvoja ozimih i proljetnih kultura. Ozimi usjevi su u fazi cvatnje i početka nalijevanja zrna. Ako usjevi nisu dovoljno ishranjeni, još se može intervenirati prihranom azotnim gnojivom. U toj fazi najbolje rezultate daje folijama prihrana azotom. Za žitarice preporučujemo 25 - 30%-tnu otopinu UREE u količini 100 - 150 l/ha. Kasna folijama prihrana (sve do cvatnje) daje osobito dobre rezultate u povećanju kvalitete žitarica. Obavite prvu kultivaciju kukuruza uz prihranu sa 150 - 200 kg/ha KAN-a. Kukuruz se može folijarno prihraniti i 3%-tnom otopinom Folifertila u fazi 6-8 listova. U voćnjacima se obavlja folijama prihrana Folifertilom i Fitofertom. Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krompira Fitofertom za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potpunu ishranjenost povrća namijenjen je FITOFERT HUMI.

Nastavlja se i dovršava sjetva kukuruza. Na ozimim žitaricama obavlja se posljednje tretiranje protiv širokolisnih korova herbicidima koji se smiju upotrijebiti u toj fazi razvoja. Na jarim žitaricama pšenice, zobi, raži i ječmu (do kraja busanja) obavljaju se tretiranja herbicidima protiv travnih (uskolisnih) korova. Započinje zaštita ozimih žitarica od bolesti i štetnika.

Sva stoka počinje se hraniti zelenom svježom hranom, no kod toga treba biti oprezan da ne dođe do nadimanja. Pri davanju zelene djeteline stoka se napaja prije hranidbe ili nakon nekog vremena. Mladoj ždrebadi dobro je dati uz pašu nešto zobi te im njegovati kopita. Mlada goveda i ostali podmladak te rasplodna stoka neka što više borave na otvorenom.

U VOĆNJAKU su voćke u cvatu. Tlo se ispod voćaka okopa i prihranjuje.

Provodi se zaštita protiv svih nametnika na povrću, posebice protiv plamenjače luka i paradajza. Okopava se povrće, prihranjuje se i plijeve se korovi, priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Tlo se odrćava bez koova do sadnje novog povrća. Ako je vrijeme sušno, jače se zalijeva povrće, i to nakon sjetve, sadnje i ujutro. Siju se: cvekla, mahuna, mrkva, peršin, brokula, kupus, kelj-pupčar, karfiol, podzemna koraba, rotkva, crni korijen, krastavac, tikvice, korabica, poriluk, salata. Sade se: paadajz, patlidžan, brokula, celer, salata, poriluk.

U VRTU se okapa bilje i razrahljuje zemlja. Ako je suho, treba početi zalijevati. Vani se sadi ljetno bilje nakon opasnosti od pojave mrazeva.

Potrošiti stare zalihe žitarica. Očistiti prostoriju za novo žito. Obaviti nužne zidarske radove. Svježe obojiti zidove.

Istovremeno sa sjetvom ili sadnjom okopavina startno gnojimo s NPK 15-15-15, NPK 8-16-24 ili NPK 7-20-30. Maj je vrijeme prihrane livada koje se intenzivno koriste. Nakon skidanja prvog otkosa obavite prihranu sa 150 - 200 kg/ha UREE, KAN-om . Uljanu repicu prihraniti sa 150 - 200 kg/ha UREE ili KAN-a ili 150 - 200 l/ha UAN-a. Vrijeme je sjetve, sadnje i presađivanja različitih povrtnih kultura. Prije sadnje povrća u dubokoj obradi pognojiti s 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S, a u pred-sjetvenoj obradi s 200 - 300 kg/ha istih gnojiva. Vinogradi i voćnjaci prihranjuju se sa 100 - 150 kg/ha KAN--a. Prije cvatnje za bolju oplodnju primijeniti FITOFERT u koncentraciji 1%, a nakon cvatnje prskati 1 - 2%-tnom otopinom FITOFERT. Započeti intenzivno prskanje voćnjaka FITOFERT Ca.

Najveći radovi u aprilu su sjetva glavnih proljetnih kultura. Početkom mjeseca sije se crvena djetelina, travno-djetelinske smjese, konoplja, lucerka, suncokret, soja, grah i sadi se krumpir. U drugoj polovici sije se kukuruz, najprije raniji hibridi, zatim kasniji i na kraju srednje rani i opet rani, što ovisi o području i klimatu. Zaštićuju se ozimi usjevi od travnih korova do kraja busanja, a od širokolisnih i u vlatanju strogo pazeći na izbor herbicida.

Stoka izlazi na ispašu ili se počinje hraniti zelenom hranom, postepeno, da ne bi došlo do probavnih tegoba. Ako su ovce završile janjenje, treba janjadima osigurati toplinu ukoliko nastupi razdoblje hladnog vremena i dovoljne količine zamjenskog mlijeka ako ovca nema dovoljno.

Po završetku svih proljetnih radova tlo se obrađuje i po potrebi gnoji. Zaštita od zečeva skida se potkraj mjeseca kad se valja pripremiti i za proljetna prskanja. Pratiti izvještaje prognozne službe i prskati prema uputama.

Provodi se "kaljenje" prijesadnica za izlazak na polje. Redovito se njeguje sijano i sađeno povrće iz ranijeg razdoblja. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju uz odgovarajuće postupke protiv štetnika. U zaštiti od bolesti ne preskočiti postupke koji se odnose na gljivična oboljenja. Prihranjuje se ranije sađeno povrće. Na otvorenom prostoru siju se: cvekla, dinja, mahuna, krastavci, lubenice, mrkva, peršin, paradajz, paprika, patlidžan, brokula, tikvice, podzemna koraba, rotkva, rotkvica, crni korijen, špinat, kupus, kelj, korabica, šparoga, poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se: paprika, paradajz, patlidžan, brokula, krumpir, kelj, karfiol, korabica, salata, šparoga, hren.

U vrtu je vrijeme sijanja trave. Stari se travnjaci prvi put kose, a nakon toga se zalijevaju i prihranjuju.

Bacanjem zrna po površini hrpe provjeriti ima li moljaca. Ako ih ima, upotrijebiti insekticid ili manje količine odmah trošiti.

Počinje priprema tla za sjetvu proljetnih kultura. Pšenicu treba drugi put prihraniti KAN-om, UREOM . Ujesen je trebalo obaviti duboko oranje i gnojidbu NPK formulacijama NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-30-20. Kukuruz predsjetveno pognojiti s 300 kg/ha ili 200-250 l/ha UAN-a, a startno sa sjetvom unijeti 200 kg/ha NPK 15-15-15. Za krumpir u obradi unijeti 500-600 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 8-26-26. Za povrće osjetljivo na klor primijeniti 600-700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S. Primjenom 150 - 200 kg/ha UREE prije sjetve ili sadnje može se izbjegnuti prihrana povrća. Obaviti folijarnu prihranu voćnjaka folijarnijm gnojivima.

Počinje prihrana pšenice i ostalih ozimih usjeva - ozime zobi, raži, ječma i uljane repice azotnim i kompleksnim mineralnim gnojivima s povećanim sadržajem azota. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za prihranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi pšenice, zobi, raži i ječma, drljaju se i prozračuju travnjaci na livadama uz prihranu. Na livadama se suvišna voda odvodi u jarke, kanale i vodotokove.

U toplim danima oko podneva štalu treba prozračiti, a stoka se pušta na svježi zrak. Tada se štala temeljito očisti i poprave manje štete. Hranidbi stoke i dalje treba pokloniti punu pažnju, posebno osigurati dovoljno minerala i vitamina. Perad i dalje držati na toplom, davati joj kvalitetnu hranu. Guske počinju nesti jaja, savijati gnijezda, pa im treba osigurati odgovarajuće mjesto.

Nastavite uređivati voćke. Rane od rezanja premažite voćarskim voskom. Prihranjuju se voćke, obavlja se zimsko prskanje mineralnim uljem in sredstvima na bazi bakra. Provjeravajte zaštitu od zečeva.

Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu ili pikiranje biljčica. Provodi se njega sijanog povrća iz siječnja. U zaštićenom prostoru sije se rani kupus, rani kelj, rana salata, rani karfiol, rana brokula, rana paradajz, rana paprika, patlidžan, rana korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cvekla, grašak, luk, mrkva, peršin, rotkvica. Na otvorenom prostoru sadi se luk, krumpir, rani kupus, kelj, kozjak, artičoka. Sadi se paradajz u plastenik. Iz trapa se uklanja trulo povrće.

U vrtu se reže živica. Pregledajte vrtni alat, popravite ga ili nabavite novi. Možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća ako zemlja nije smrznuta.

Pazite na miris proizvoda. Ako se žito počelo zagrijavati, provjeriti ima li žižaka te primijeniti odgovarajući insekticid. Ohladiti žito, provjeriti stanje graha.

Vrijeme je za organizacijske i druge pripreme za proljetnu sezonu.
Voćnjake u kojima nije obavljena osnovna gnojidba ujesen, treba pognojiti NPK formulacijama u kojima je istaknut sadržaj fosfora i kalija, kao stoje NPK 8-16-24 S, NPK 7-20-30 ili NPK 7-14-21 S.
Za prihranu ozimih usjeva nabaviti KAN 27% N, UREA 46% N.
Ako pšenica ujesen nije pognojena s dovoljno NPK gnojiva, za prvu prihranu treba nabaviti NPK 20-10--10 ili NPK 15-15-15.
Valja obaviti i gnojidbu livada i pašnjaka, ako nisu poplavljeni, s 300 - 400 kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10. Nakon gnojidbe tratinu obično treba podrljati za suha vremena, kad tlo nije suviše vlažno.

Počinje prehrana pšenice i ostalih ozimih usjeva - ozime zobi, raži, ječma i uljane repice azotnim i kompleksnim mineralnim gnojivima s povećanim sadržajem azota. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za prehranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi pšenice, zobi, raži i ječma, prozračuju se travnjaci na livadama uz prihranu. Na livadama se suvišna voda odvodi u jarke, kanale i vodotokove.

U toplim danima oko podneva štalu treba prozračiti, a stoka se pušta na svježi zrak. Tada se štala temeljito očisti i poprave manje štete. Hranidbi stoke i dalje treba pokloniti punu pažnju, posebno osigurati dovoljno minerala i vitamina. Perad i dalje držati na toplom, davati joj kvalitetnu hranu. Guske počinju nesti jaja, savijati gnijezda, pa im treba osigurati odgovarajuće mjesto.

Nastavite uređivati voćke. Rane od rezanja premažite voćarskim voskom. Prihranjuju se voćke, obavlja se zimsko prskanje mineralnim uljem i sredstvima na bazi bakra. Provjeravajte zaštitu od zečeva.

Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu ili pikiranje biljčica. Provodi se njega sijanog povrća iz januara. U zaštićenom prostoru sije se rani kupus, rani kelj, rana salata, rani karfiol, rana brokula, rani paradajz, rana paprika, patlidžan, rana korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cvekla, grašak, luk, mrkva, peršin, rotkvica. Na otvorenom prostoru sadi se luk, krumpir, rani kupus, kelj, kozjak, artičoka. Sadi se paradajz u plastenik. Iz trapa se uklanja truhlo povrće.

U vrtu se reže živica. Pregledajte vrtni alat, popravite ga ili nabavite novi. Možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća ako zemlja nije smrznuta.

Pazite na miris proizvoda. Ako se žito počelo zagrijavati, provjeriti ima li žižaka te primijeniti odgovarajući insekticid. Ohladiti žito, provjeriti stanje graha.

Vrijeme je za organizacijske i druge pripreme za proljetnu sezonu.
Voćnjake u kojima nije obavljena osnovna gnojidba ujesen, treba pognojiti NPK formulacijama u kojima je istaknut sadržaj fosfora i kalija, kao što su NPK 8-16-24 ,
NPK 7-20-30 ili NPK 7-14-21 S.
Za prihranu ozimih usjeva nabaviti KAN 27% N, ili UREA 46% N.
Ako pšenica ujesen nije pognojena s dovoljno NPK gnojiva, za prvu prihranu treba nabaviti NPK 20-10-10 ili NPK 15-15-15.
Valja obaviti i gnojidbu livada i pašnjaka, ako nisu poplavljeni, s 300 - 400 kg/ha NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10. Nakon gnojidbe travnjake obično treba podrljati za suha vremena, kad tlo nije suviše vlažno.

Njive su obično zaštićene sniježnim pokrivačem, a zbog kolebanja temperatura (noću vrlo niske, danju povremeno sunčano) stvara se ledena pokorica, koju treba razbijati prohodom traktora. Ako u januaru ne padnu snjegovi i izostanu niske temperature nastavljaju se jesenski radovi – oranje i zaoravanje mineralnih gnojiva (NPK ) i organskih (stajnjaka). Ako zatopli, ispušta se voda koja leži na njivi. Izrađuju se planovi proljetnih i ostalih radova tekuće godine. Nabavlja se materijal za proljetnu sjetvu: sjeme, gnojiva, zaštitna sredstva, rezervni dijelovi i ostalo. Obavlja se pregled uskladištenih proizvoda (repa, krompir u trapovima) koji se utopljavaju.

Posebna se pažnja poklanja prehrani steonim junicama i kravama. Preživačima se uz sijeno daje i svježa gomoljasto-korijenasta hrana uz dodatak koncentrata. Silažom se hrani sva stoka jer je to najbolja hrana. Perad, a osobito kokoši nesilice, drže se na toplom uz umjetno svjetlo.

Uredite voćke, prihranite ih stajskim i mineralnim gnojivom. Provedite zaštitu od zečeva. Ako nisu preniske temperature, iskopajte rupe za sadnju.

Donosi se plan uzgoja povrća u bašti. Popravlja se ili kupuje alat i inventar, kvalitetno sjeme, mineralna gnojiva i pesticidi. Pripremaju se tople lijehe. U zaštićenom prostoru priprema se tlo za sjetvu špinata, kelja,rotlvice,mladog luka i salate. Na otvorenom prostoru sije se grašak i bob-mahunar. Pregledava se povrće u trapu, podrumu i tavanu.

Zemlju pognojite stajskim đubrivom, mineralnim gnojivom ili razbacajte kompost. Ako ima snijega, skinite ga s grana ukrasnog drveća i grmlja. Provedite zaštitu od zečeva. Trajnice koje prezimljuju u zatvorenim prostorijama pregledajte i povremeno ih zalijte.

Održavati nisku temperaturu pšenice, ječma, kukuruza i sličnih proizvoda.

Trenutak je planiranja izbora mineralnih gnojiva za novu proizvodnu sezonu. Za osnovnu i predsjetvenu gnojidbu NPK formulacije, a za prihranu svih poljoprivrednih kultura tijekom cijele vegetacijske sezone pojedinačna azotna gnojiva.
Za manje površine ili okućnice izaberite mala pakiranja mineralnih gnojiva, a za proljetne folijarne prihrane FITOFERT gnojiva, tekuća mineralna gnojiva s makro i mikroelementima.
Za sve informacije i stručne savjete obratite se na telefon 062-756-484.