septembar
Nastavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerke, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Krajnji rok za sjetvu ovih kultura je prva dekada septembra. U drugoj dekadi septembra sije se ozima grahorica i ozimi grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a potkraj septembra sije se ozima pšenica ili ozimi ječam. U drugoj polovici septembra započinje jesensko-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu (ne ranije zbog zakorovljenja u jesen i posebno u rano proljeće) jer bi se u proljeće moralo ponovno orati. Beru se rani hibiridi kukuruza, sirka, suncokreta, soje, vadi se krompir i šećerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime pšenice, ozimog ječma, ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura.
Stoka se polako privikava na prijelaz sa zelene na suhu krmu i nastavlja s tovom. S obzirom na velike količine otpada u ratarstvu (ševarika,lišće šećerne repe i si.) treba misliti kako ih iskoristiti u štali za hranu ili prostirku.
U VOĆNJAKU je berba u prvom planu. Provodi se jesenska obrada tla, kopaju se rupe za jesensku ili proljetnu sadnju. Voćke je dobro okopati.
Zalijeva se prema potrebi. Zaštita povrća od nametnika provodi se prema potrebi. Prekopava se tlo za sadnju novih kultura. Sije se: mrkva, peršin, radič, salata, špinat, matovilac. Sadi se: bijeli luk, salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac, kozjak, ljutika.
U VRTU se sade lukovice cvijeća koje cvate potkraj zime i početkom proljeća. Sadi se dvogodišnje cvijeće. Crnogorično drveće valja zaliti.
Ako se čuva samo kukuruz, odvojiti u posebnu prostoriju stare zalihe. U prostoriju za novi kukuruz iako je svježe obojena prskati zidove insekticidom (malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja.
Vrijeme je intenzivne obrade tla na veću dubinu, bilo za sjetvu ozimih usjeva ili za sjetvu proljetnih kultura. Pravi je trenutak rasipanja i zaoravanja ukupnih količina stajskoga gnojiva koje posjeduje gazdinstvo. Sa stajnjakom treba zaorati i NPK gnojiva namijenjena osnovnoj gnojidbi. Koristimo gnojiva NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-20-30 S, NPK 10-30-20 ili NPK 6-18-36, ovisno o tipu tla i kulturi za koju se obavlja gnojidba.. Naknadno unošenje istih gnojiva prije sjetve daje znatno lošije učinke, jer se smanjuje aktivacija azota iz organske tvari tla, a fosfora i kalija iz pričuve. Za pšenicu treba zaorati 300 - 500 kg/ha NPK 8-26--26 ili NPK 10-30-20. Predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREE ili 100 - 200 l/ha UAN-a. Za povrće koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S, ili NPK 7-14-21 S. U voćnjacima, prije berbe jabuka i krušaka, obavlja se posljednje prskanje Fitofertom radi boljeg čuvanja plodova, odnosno bolje skladišne sposobnosti